Prva tvrtka u Hrvatskoj usko specijalizirana
za poslovno - pravno - računovodstvenu podršku
ljudima iz umjetnosti, kulture i medija.

Pisati o porezima vrlo je dosadna tema, ali nimalo nije dosadno kad poreze treba platiti. Tada to postaje „zabava“ na granici najluđih adrenalinskih igrica. Davno je netko izrekao: „ Gore od plaćanja poreza je samo ako nemaš porez za platiti“, aludirajući pri tom vjerojatno na porez koji se plaća na ostvareni prihod od rada – porez na dohodak ili porez na dobit, jer stvarno je teško ako nemamo primanja i neki oblik zarade koji su dovoljno visoki da se na njih plati i „nešto“ poreza.
Međutim, u stvarnosti poreze ne možemo izbjeći ni tada jer smo porezima izloženi u svakom trenutku i na svakom mjestu pa čak i beskućnik koji živi pod mostom ili na klupi u parku. Od svake isprošene „nažicane“ kune, što god kupio, bilo to nešto za staviti „pod zub“, nešto „mekše“ ili „žešće“ pa i najjeftiniji „kiseliš“ za popiti ili ako sve želi pretvoriti u dim pa kupi najsmrdljivije cigarete, prvi porez koji sigurno plaća to je neizravni PDV, a tu je i eventualno drugi neizravni porez a to su trošarine.
Znači, od 1 primljene kune čak i beskućnik najčešće plati 0,20 lipa PDV-a ako ne računamo namirnice koje imaju sniženu stopu PDV-a pa živi samo od kruha, mlijeka i … igara, a za onaj „kiseliš“ i „dim“ plati dodatno i trošarinu, odnosno poseban porez koji je ugrađen u cijenu proizvoda prije PDV-a.
Posebnim porezima - trošarinom tj. akcizom, oporezuje se promet određenih proizvoda kao što su naftni derivati, energenti te električna energija, alkohol, alkoholna pića i pivo, kava i sva bezalkoholna pića, sve vrste duhanskih proizvoda, motorna vozila, plovila i zrakoplovi, ostali luksuzni proizvodi, a posljednja uvedena trošarina je na premije osiguranja od automobilske odgovornosti kao i premije kasko osiguranja cestovnih motornih vozila.
Tu svakako nije kraj zabavi zvanoj „plaćanje poreza“! …

Dakle, sada jedno pojednostavljeno stručno pojašnjenja PDV-a.
Porez na promet je oporezivanje prometa proizvoda i obavljanja usluga koji se izvršavaju uz naknadu. Dijeli se na opći porez na promet i na pojedinačne poreze na promet, odnosno na trošarine tj. akcize.
PDV (porez na dodanu vrijednost) jedna je od varijanti općeg poreza na promet ili stručno definiran kao neto svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali značajno je da se obračunava samo na iznos dodane vrijednosti koja se oblikovala u toj fazi. Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvoda i usluga, te vrijednosti troškova kojima su ti proizvodi i usluge nastali.
Postoje tri različita oblika poreza na dodanu vrijednost, a to su proizvodni, dohodovni i potrošni oblik poreza na dodanu vrijednost.
Proizvodni oblik PDV-a je u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
Dohodovni oblika PDV-a dozvoljava odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
Potrošni oblik PDV-a dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije prilikom prodaje.
Svaki oblik može se zasnivati na načelu podrijetla ili načelu odredišta.
Iznos PDV-a može se izračunati prema tri različite metode, a to su metoda zbrajanja, metoda oduzimanja i kreditna metoda.
I konačno.
Kreditna metoda se smatra najboljom metodom, pa se u zemljama Europske unije kao i u većem broju ostalih zemalja primjenjuje potrošni oblik poreza na dodanu vrijednost, prema načelu odredišta, a iznos porezne obveze izračunava se pomoću kreditne metode koja omogućuje odbitak pretporeza.
Glavna značajka općeg poreza na promet, bez obzira na njegov oblik, je da porezni teret snosi krajnji kupac.

Što ne znate o PDV-u
Svi ste čuli za PDV (porez na dodanu vrijednost), ali malo tko zna da se ideja o oporezivanju prometa primjenom poreza na dodanu vrijednost javila još 1919. godine. Međutim, posebnu važnost za stvaranje i uvođenje PDV-a imala je Europska ekonomska zajednica (današnja Europska unija).
Naime, odredbama Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine članice su preuzele obveze međusobnog usklađivanja propisa kojima se uređuje oporezivanje prometa dobara i usluga općim porezom na promet, posebnim porezom na promet i drugim posrednim porezima. Cilj je bio stvaranja preduvjeta za ispunjenje temeljne svrhe da se stvore uvjeti za nesmetano kretanje roba, kapitala, ljudi i usluga unutar zemalja članica. Tvorac i kreator PDV-a je Maurice Lauré zamjenik ravnatelja Opće porezne uprave Francuske, a zastupnici Narodne skupštine Francuske prihvatili su ga 10. travnja 1954. godine pod nazivom taxe sur la valeur ajoutée (TVA), da bi ga Francuska prva primijenila 1958. godine unutar Europske ekonomske zajednice.
PDV je postupno uveden u sve države članice današnje Europske unije, a ubrzo nakon Europske ekonomske zajednice počele su ga uvoditi i države koje nisu bile članice. Republika Hrvatska primjenjuje PDV od 01.01.1998. godine.
Kakav je to porez PDV?

Porezi, porezi, porezi …
Brojne su teorije i definicije o tome što je porez i čemu porez služi. Primarno je porez instrument pomoću kojeg država prikuplja potrebna sredstva za financiranje državnih potreba bilo to financiranje državnog aparata (vlast, vojska, policija,…), odgoja i obrazovanja, financiranje određenih socijalnih davanja, financiranje određenih infrastrukturnih projekata ili davanje poticaja i subvencija. Porez je ujedno i najvažniji instrument kojim se državna vlast bori protiv sive ekonomije.
Stari su koliko i civilizacija jer nema niti jedne civilizacije koja nije ubirala poreze. Prva saznanja datiraju vezano za prvu visokorazvijenu civilizaciju prije šest tisuća godina u Sumeru, na plodnoj ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa, na području južne Mezopotamije današnjeg Iraka. Buđenje civilizacije, ali i buđenje poreza, zabilježeno je zašiljenom trskom klinastim pismom na glinenim pločicama iskopanim u Sumeru. Tadašnji tamošnji stanovnici prihvatili su poreze za izdržavanje u vrijeme velikog rata, ali kad je rat završio, vladari gradova-država više se nisu htjeli odreći svoje slatke povlastice oporezivanja i porezi su ostali. Od tadašnjih vremena porezi nisu nikada ukinuti, te su tijekom povijesti samo sve više dobivali na važnosti.
Za velikih ratova obično su se vrtoglavo povećavali, a nakon završetka rata najčešće se nisu vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. No i u mirnodopskim se godinama visina poreza povećava.
Porezi se dijele:
- prema vrsti porezne osnovice (npr. porez na dohodak, porez na potrošnju)
- prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (npr. državni porezi, lokalni porezi)
- prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. progresivni ili regresivni porezi).
Najčešće se ipak spominje podjela na izravne i neizravne poreze.
Izravne poreze uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac u državni proračun. To su npr., porez na dohodak koji plaćamo iz plaće, autorskog honorara ili obrta, porez na dobit koji plaćaju tvrtke.
Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni proračun, već ih najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV).

Dakle, da li vama treba knjigovođa ili računovođa?
Ako obavljate samostalnu djelatnost ili ste samo upisani u Registar PDV obveznika, odnosno obvezni ste samo predavati JOPPD obrazac zbog primitaka iz inozemstva, tada će vašu dokumentaciju pretežno obrađivati samostalni knjigovođa. Međutim, ako se radi o udruzi, umjetničkoj organizaciji ili tvrtki (d.o.o. ; j.d.o.o. i sl.), tada je neophodan računovođa.
U svakom slučaju bez obzira kojom vrstom i kojim oblikom poslovanja se bavite, najbolje bi bilo da izaberete pružatelja financijskih usluga (računovodstveno – knjigovodstveni servis ili sl.) koji u svojim redovima ima zaposlene knjigovođe i računovođe. Tada će oni sami odrediti tko će i kada obrađivati vašu poslovnu dokumentaciju, ali svakako će računovođa biti taj koji će zaključiti vaše poslovne knjige na kraju poslovne godine nezavisno od toga da li obavljate samostalnu djelatnost ili imate udrugu, umjetničku organizaciju ili tvrtku.

Pravi računovođa je visoko obrazovani stručnjak ekonomskih znanosti smjera računovodstvo i financije. Odlično poznaje sve propise i zakone koji se odnose na njegovo područje rada te ih zna primijeniti s maksimalnim učinkom isplativosti. On planira, analizira i vodi vaše financijsko poslovanje uz pronalaženje optimalnih poreznih modela. Savjetuje vas kako unaprijediti poslovanje da osigurate maksimum financijske koristi te vas pravovremeno upozorava na eventualne opasnosti, nepravilnosti i propuste. Računovođa ažurno prati vaše poslovanje i u svakom trenutku zna kakvo vam je stanje, kako trenutno poslujete i zna pravovremeno prepoznati bit problema. Upravo je on taj koji zaključuje vaše financijsko poslovanje na kraju poslovne godine, sastavlja financijska izvješća, bilancu, račun dobiti i gubitka te bilješke.
Utrošeno vrijeme na angažmanu oko vašeg poslovanja uz visoko stručno znanje i konstantnu edukaciju razlikuju cijenu usluga računovođe od knjigovođe. Međutim, svaka vrijednost uložena u dobrog računovođu ili računovodstveni servis je itekako dugoročno isplativa investicija koja se u međuvremenu višestruko vraća i sama sebe isplaćuje.
Zato, svaka ozbiljnija tvrtka, obrt ili knjigovodstveni servis koji pružaju financijske usluge, trebali bi imati najmanje jednog zaposlenog pravog računovođu da bi mogli pružati računovodstvene usluge.
Dobro promislite prije nego odlučite kome ćete povjeriti svoje poslovanje!

Knjigovodstvo je sustav unutar računovodstva. Zadatak mu je sakupljati, razvrstati i evidentirati poslovnu dokumentaciju o nastalim poslovnim događajima, te izvještavati o nastalim promjenama vezanima za imovinu, kapital i obveze, odnosno o prihodu, rashodu i rezultatu poslovanja.
Knjigovodstvo daje sliku o prošlom poslovnom razdoblju. Knjigovodstvo kao dio računovodstva obvezno vode svi poduzetnici bez obzira na poslovni oblik, veličinu i djelatnosti.
Dakle, zadatak knjigovođe je da u skladu sa zakonskim propisima proknjiži dostavljenu poslovnu dokumentaciju koja je temeljena na vjerodostojnim ispravama te da izradi zakonom propisana izvješća.
Vrlo je važno da knjigovođa svoj posao obavlja precizno i temeljito te da je osoba od povjerenja.
Ipak, treba razlikovati knjigovođu od računovođe. Posao računovođe zalazi daleko dublje u vaše poslovanje. Svaki od njih ima svoje područje rada, ali je znanje računovođe puno šire i stručnije, a ujedno uključuje sve što zna i knjigovođa.
Tko je računovođa? …

Knjigovođa ili računovođa?
U čemu je razlika? Tko i kada treba vama?
Svaka osoba koja samostalno obavlja neki posao ili djelatnost, smatra se „poduzetnikom“, pa tako i umjetnici kao i samostalni djelatnici u kulturi i medijima. Bez obzira da li bili vlasnik i direktor svoje tvrtke, predsjednik ili voditelj umjetničke organizacije ili samostalni djelatnik, sigurno ste stručni i kvalitetni u obavljanju svog posla, ali svakako nemate niti dovoljno vremena, niti potrebnog znanja i vještine da biste pratili sve zakone i njihove promjene te ih na najbolji način primijenili u praksi. Jedna od najvažnijih odluka u vašem poslovanju odnosi se na pravilan odabir kvalitetnog knjigovođe ili računovođe, odnosno knjigovodstveno – računovodstvenog servisa.
Međutim ima i onih koji ne pridaju važnost i značajnu pozornost pri odabiru stručnjaka već jedini kriterij odabira je što niža cijena takvih usluga budući da im samo treba osoba ili servis za „vođenje papira“, pri tome ne znaju mogućnosti, težinu i odgovornost tog posla, kao i razliku između računovodstva i knjigovodstva, a ta dva pojma nikako ne bi trebalo poistovjetiti.
Najslikovitije se može iskazati razlika između knjigovođe i računovođe, usporedivši ih s medicinskim tehničarom i liječnikom. Iako oboje rade u bolnici, svaki ima svoju razinu znanja, sposobnosti i kompetencija.
Koji je posao knjigovođe? …

Koja je prednost obavljanja samostalne djelatnosti?
Kada primate honorare po odbitku (vaš poslodavac od bruto iznosa vašeg honorara u vaše ime uplaćuje doprinose, porez i prirez direktno u proračun, a neto iznos eventualno uvećan za PDV ako ste upisani u Registar PDV-a, isplaćuje na vaš žiro-račun), tada često poslodavac, da li zbog neznanja ili nesigurnosti, ne zna kako definirati posao za koji vas je angažirao pa ne primjenjuje obračun umjetničkog honorara nego umjesto toga obračunava autorski honorar. Time nije napravio nikakvu pogrešku prema Zakonu, ali je vas zakinuo - dobili ste manji iznos neto honorara. U takvom slučaju više ne možete naknadno primijeniti pravo na neoporezivi iznos primitka za umjetničko djelo u visini 25% i tako ste izgubili značajan dio svoje zarade.
Isto tako ako primate honorare po odbitku, ne možete prodavati svoja djela ili usluge direktno fizičkim osobama ili putem svog „web shop-a“. Da ne spominjemo gubitke ako primate honorare iz inozemstva.
Dakle, upisom u RPO (Registar poreznih obveznika po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti) stekli ste pravo da možete svoju djelatnost obavljati ravnopravno kao i svaka druga pravna osoba. To prvo podrazumijeva da svoj dohodak utvrđujete putem poslovnih knjiga, što znači da za svaki primitak ispostavljate račun bez obzira da li poslovali s domaćim ili stranim partnerima, fizičkim ili pravnim osobama, iz svoje sobe, studija, ateljea ili preko interneta, te da primate bruto iznos na svoj žiro račun, a porez i prirez plaćate na osnovicu koja predstavlja razliku između svih vaših primitaka i svih vaših troškova. Naravno, i imate pravo na umanjenje primitka za 25% neoporezivog dijela na ime umjetničkog djela temeljem kumulativne potvrde vaše strukovne udruge na kraju poslovne godine.
Da bi sve to bilo pravilno obrađeno i da iz svega toga iskoristite najviše još vam je samo potreban prvorazredni računovođa!

Samostalna djelatnost umjetnik, novinar, arhitekta ili sl., registrira se na vrlo jednostavan način i ne podrazumijeva nikakve dodatne troškove prilikom same registracije. Dovoljno je ispuniti obrazac RPO koji možete skinuti i s internetskih stranica porezne uprave i popunjenoga podnijeti nadležnoj poreznoj upravi prema adresi iz važeće osobne iskaznice. Radi određivanja visine minimalnog iznosa obveznih doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i zbog dobivanja matičnog broja državnog zavoda za statistiku, potrebno je da ste član barem jedne strukovne udruge uz koju ćete vezati svoju osnovnu djelatnost. Ako se radi o umjetničkoj udruzi koju priznaje Ministarstvo kulture, što možete provjeriti na internetskim stranicama Ministarstva kulture, tada ćete ostvarivati i pravo na 25% neoporezivog iznosa umjetničkog primitka za svaki primljeni bruto honorar po osnovu te djelatnosti. Ako samostalnu djelatnost registrirate uz obavljanje posla u stalnom radnom odnosu, onda i za vas vrijede ista pravila, osim što nećete plaćati mjesečni iznos obveznih doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, budući da to već plaćate iz radnog odnosa, nego ćete prilikom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak dobiti i izračun razlike za uplatu obveznih doprinosa.
Samostalnu djelatnost možete odjaviti u bilo kojem trenutku bez naknadnih troškova, s obvezom da podmirite sve svoje obveze nastale za vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti. Odjava samostalne djelatnosti provodi se temeljem istog obrasca RPO koji podnašate pripadajućoj ispostavi porezne uprave.

Ako ste umjetnik, kulturni djelatnik ili kreativac koji prima honorare po odbitku, to znači da vaš poslodavac od bruto iznosa vašeg honorara u vaše ime uplaćuje doprinose, porez i prirez direktno u proračun, a neto iznos (eventualno uvećan za PDV ako ste upisani u Registar PDV-a) isplaćuje na vaš žiro-račun.
Na kraju poslovne godine, kada Porezna uprava izračuna vašu godišnju poreznu osnovicu, često se ostvari neki povrat dijela tako uplaćenog poreza. Međutim, to nije novonastala vrijednost, nego to je dio od vašeg bruto honorara. Dakle novac koji ste već zaradili, ali je privremeno bio beskamatno na raspolaganju proračuna i sad vam se vraća kao „povrat više uplaćenog poreza“. Ponekad se dogodi i iznenađenje! Da li zbog drugih dohodaka ili neispravno uplaćenih obveza vašeg poslodavca pa po Rješenju Porezne uprave neplanirano morate nadoplatiti razliku poreza i prireza. U svakom slučaju ako ne primate simbolične iznose honorara, to nije najbolji način kako da ostvarujete svoj godišnji dohodak. Dodatni nedostatak takvog načina poslovanja je što tako možete surađivati isključivo s pravnim osobama (tvrtke, ustanove, obrti, državna i gradska uprava, …), ali ne i s fizičkim osobama.
Bilo da honorare primate kao isključivo jedini primitak ili ste uz to i u nekom radnom odnosu, postoji mogućnost da primate honorare u bruto iznosu i da sami utječete na iznos poreza i prireza koje ćete plaćati. U takvim okolnostima vaš godišnji dohodak je u većini slučajeva značajno veći, a i cijelo vrijeme raspolažete s bruto iznosom na svom žiro-računu. Ako već imate registrirani d.o.o. ili umjetničku organizaciju, još uvijek niste riješili kvalitetno vaš osobni primitak. Za to je potrebno da prijavite obavljanje samostalne djelatnosti.

Podsjećamo, sutra 28. veljače u ponoć ističe rok za predaju prijava poreza na dohodak za 2018. godinu.
Porezna uprava bi Vam do 30. lipnja 2019. trebala poslati privremeno porezno rješenje ako utvrdi dug ili preplatu poreza temeljem s vaše strane podnesenog Obrasca ZPP-DOH za priznavanje prava u posebnom postupku, ili je sama izračunala razliku vaše godišnje porezne osnovice jer ste tijekom godine 2018. primali različite oblike dohotka od različitih isplatitelja. Na privremeno porezno rješenje možete uložiti žalbu do 1. kolovoza ako smatrate da Porezna uprava nije raspolagala ispravnim podacima o vašem ostvarenom dohotku ili nisu vam priznali neku poreznu olakšicu na koju imate pravo. Važno, Porezna uprava će odbiti svaki prigovor ili žalbu ako zahtjev za priznavanje prava niste dostavili u za to propisanom roku do kraja veljače.

Ako niste upisani u RPO (Registar poreznih obveznika) po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti, a tijekom 2018. godine niste koristili neko porezno pravo koje vam omogućuje smanjenje porezne osnovice, (osobni odbitak, invaliditet i sl.) do 28. veljače možete Poreznoj upravi podnijeti Obrazac ZPP-DOH za priznavanje prava u posebnom postupku. Uz ispunjeni obrazac dužni ste priložiti vjerodostojne isprave kojim dokazujete to pravo.
Isti je postupak ako želite preraspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji ili djecu.

Ako ste u radnom odnosu ili u mirovini u Hrvatskoj i uz to primate honorare po odbitku (ugovor o djelu, autorski ili umjetnički ugovor), tada ne predajete samostalno Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2018. godinu. Porezna uprava ima uvid u ukupni godišnji dohodak građana i na temelju prikupljenih podataka provodi poseban postupak oporezivanja. Tako je obuhvaćen dohodak od nesamostalnog rada (radni odnos, mirovina) i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim (primici temeljem ugovora o djelu, autorskih naknada i slično). Navedeni dohodak oporezuje se progresivno po stopama od 24 i 36 posto i Porezna uprava sama će provesti postupak oporezivanja ili povrata više uplaćenog poreza.

Ukoliko ste 2018. godine ostvarili bilo koji inozemni dohodak (honorari, prava, plaća, mirovina, kapitala….), a isti niste prijavili u RH prilikom primitka, putem upisa u RPO i predaje JOPPD obrasca, tada ste isto obvezni predati Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2018. godinu.

Veljača je razdoblje prijava poreza na dohodak. U slučaju umjetnika i ostalih djelatnika u kulturi i medijima, osobe koje su ostvarile dohodak od samostalne djelatnosti obrta ili samostalne djelatnosti slobodno zanimanje, odnosno po toj osnovi prijavljene su u RPO (Registar poreznih obveznika) obvezni su predati Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2018. godinu. Izuzetak su porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost u sustavu paušalnog oporezivanja. Krajnji rok za predaju godišnje prijave poreza je 28. veljače.

Izmjene Zakona o PDV-u donose i novost da kada ukupni primitak ostvaren u tekućoj godini prijeđe limitiran iznos od 300.000,00 kuna, istog trenutka svaki porezni obveznik treba se prijaviti u Registar PDV obveznika, a ne više tek od sljedeće porezne godine kako je bilo do sada.

I ova 2019. godina opet je započela izmjenama zakona i propisa. Najvažnija novost za umjetnike odnosi se na izmjenu Zakona o PDV-u članak 38., stavak 3., točka z, koja glasi: PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.
Dakle, svi pisci, skladatelji i umjetnici izvođači kao i nasljednici autorskih i srodnih prava, a koji su upisani u Registar PDV obveznika, samo prilikom ispostavljanja računa prema obračunu za autorska, izvođačka i/ili srodna prava (npr. ZAMP-u, HUZIP-u, i sl.), zaračunati će 13% PDV-a, umjesto dosadašnjih 25% PDV-a. U svim ostalim slučajevima i dalje zaračunavaju PDV po stopi od 25%.

Dragi umjetnici, kulturni i medijski djelatnici kao i ostali kreativci, ovim putem trudit ćemo se uputiti vas u sve novosti vezane za vaša prava ali i zakonske obveze, razjasniti vam različite pojmove s kojima se susrećete u poslovnoj svakodnevici te odgovoriti na vaša pristigla pitanja. Pitanja nam možete postavljati na e-mail adresu: info@cdk.hr. Jednostavne odgovore od većeg interesa objavit ćemo javno putem stranice i društvenih mreža, a za specifične i složenije odgovore kontaktirat ćemo vas direktno.