cdk

Prva tvrtka u Hrvatskoj usko specijalizirana
za poslovno - pravno - računovodstvenu podršku
ljudima iz umjetnosti, kulture i medija.

O NAMA

Tvrtka Centralna dimenzija kulture d.o.o. bavi se poslovnim uslugama u kulturi, umjetnosti i medijima od 1998. godine. Svojim brižnim, temeljitim i osobnim pristupom nudi sigurnost, opuštenost i omogućuje svojim klijentima da se bezbrižno posvete onome što vole i što najbolje rade.

Orijentirani smo na slobodne i samostalne umjetnike, umjetničke organizacije, neprofitne organizacije, udruge, ustanove i tvrtke koji djeluju na području kulture. Pružamo potpunu potporu poslovanju prilagođavajući svoje usluge poslovnim potrebama klijenata. Osim toga, svojim klijentima pružamo usluge savjetovanja o autorsko-pravnim pitanjima, poslovno i porezno savjetovanje, kompletno računovodstvo i knjigovodstvo, te konzalting za povrat poreza i cjelokupno financijsko poslovanje.

USLUGE

Autorsko pravna podrška

Svojim klijentima pružamo autorsko-pravno savjetovanje, poslovno savjetovanje, porezno savjetovanje te računovodstveno savjetovanje i internu reviziju.

Kompletno računovodstvo

Naš tim specijaliziran je za umjetnike koji ostvaruju inozemni dohodak, samostalne umjetničke djelatnosti, udruge i umjetničke organizacije, tvrtke d.o.o., j.d.o.o. i ostale. Pružamo kompletne računovodstvene i knjigovodstvene usluge u umjetnosti, kulturi i medijima.

Poslovno-porezno savjetovanje

Odgovaramo na pitanja: kako ću ostvariti porezne uštede, kada se trebam prijaviti u PDV, što s honorarom izvan Hrvatske te kada se prijaviti u RPO?

FACEBOOK OBJAVE

CDK

Centralna dimenzija kulture

Republika Hrvatska ima usklađeni porezni sustav s europskim načelima koji je podijeljen na državne, županijske, općinske i gradske te zajedničke poreze, a to izgleda ovako:
1. DRŽAVNI POREZI
1.1 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1.2 POREZ NA DOBIT
1.3 POSEBNI POREZI I TROŠARINE
1.3.1 Posebni porez na motorna vozila
1.3.2 Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića
1.3.3 Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila
1.3.4 Trošarinski sustav oporezivanja alkohola, alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije
 
2. ŽUPANIJSKI POREZI
2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE
2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA
2.3 POREZ NA PLOVILA
2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE
 
3. GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI
3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK
3.2 POREZ NA POTROŠNJU
3.3 POREZ NA KUĆE ZA ODMOR
3.4 POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA
3.5 POREZ NA PROMET NEKRETNINA
 
4. ZAJEDNIČKI POREZI
4.1 POREZ NA DOHODAK
 
5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU I NAKNADE NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU
5.1 LUTRIJSKE IGRE
5.1.1 Mjesečna naknada za priređivanje lutrijskih igara
5.1.2 Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću
5.2 IGRE U CASINIMA
5.3 IGRE KLAĐENJA
5.3.1 Naknade za priređivanje klađenja
5.3.2 Porez na dobitke od igara klađenja
5.4 IGRE NA SREĆU NA AUTOMATIMA
5.5 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE PRIGODNIH JEDNOKRATNIH IGARA NA SREĆU
 
6. NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE NAGRADNIH IGARA
6.1 PROPISANA UPLATA PRIREĐIVAČA NAGRADNIH IGARA U KORIST HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA

CDK

Centralna dimenzija kulture

Vratimo se „maloj školi“ upoznavanja s porezima.
Nakon što smo se upoznali s neizravnim porezima, sada nešto i o izravnim porezima.
Najtipičniji izravni porez je svima dobro znani porez na dohodak, koji se nameće izravno na dohodak osobe koja prima plaću, mirovinu, autorski honorar i sl., ili obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja. Porez na dohodak nameće se progresivnim poreznim stopama što znači da se može dobro prilagoditi sposobnosti plaćanja pojedinaca čime se može postići pravednija raspodjela dohotka nakon oporezivanja u odnosu na dohodak prije oporezivanja, a to se između ostalog postiže i određivanjem dovoljno visokog osobnog odbitka. Iz tog razloga, porez na dohodak je u većini zemalja osnovni porez čijom se progresivnosti uvodi pravednost u poreznom sustavu te se zbog toga smatra superiornim nad ostalim porezima.
U Hrvatskoj obveznici poreza na dohodak su rezidenti i nerezidenti. Fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište i uobičajeno boravište smatra se rezidentom, a fizička osoba koja u Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u Hrvatskoj ostvaruje neki dohodak smatra se nerezidentom.
Dakle, izravni porez osim na dohodak nameće se i na kapitalne dobitke, na darovanja (gift tax), na nasljedstvo (death duties) kao i na imovinu (property tax). Pod izravne poreze spada i porez na dobit koji plaćaju poduzeća, ali i neke samostalne djelatnosti koje ostvarenim prometom, dohotkom ili brojem zaposlenika po zakonu prelaze sa „dohodaša“ u „dobitaše“, a tu je i prirez porezu na dohodak.

CDK

Centralna dimenzija kulture

AKTUALNO!!!
„Porez na dodanu vrijednost – snižena stopa na usluge i povezana autorska prava“
Dana 20. svibnja 2019. godine, Ministarstvo financija Porezna uprava Središnji ured dalo je pojašnjenje primjene snižene stope PDV-a od 13% kojim se oporezuju usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača, u svom odgovoru KLASA: 410-19/19-02/93, URBROJ: 513-07-21-01/19-4
Citat odgovora:
„Pod uslugama i povezanim pravima pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo smatraju se usluge i povezana prava koje isporučuju pisci, skladatelji i umjetnici izvođači te drugi individualni nositelji prava koji su ta prava stekli na temelju pravnoga posla, zakona, nasljeđivanjem ili na drugi način, kao i usluge i povezana prava koje isporučuju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u obavljanju poslova kolektivnog ostvarivanja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za korist nositelja prava.
Obzirom da je tumačenje posebnih propisa iz područja autorskog i srodnih prava u nadležnosti Ministarstva kulture, od istog je zatražen odgovor o tome koje su odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo, a čiji članovi trebaju biti pisci, skladatelji i umjetnici izvođači, kako bi mogli na svoje usluge i povezana autorska prava primijeniti sniženu stopu PDV-a od 13%.
S tim u vezi Ministarstvo kulture uputilo nam je odgovor KLASA: 023-03/19-01/0111, URBROJ:532-01/2-19-2 od 8. svibnja 2019. u kojem navodi:
“Pisci, skladatelji i umjetnici izvođači koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje koje imaju odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo obračunavaju na sve svoje usluge stvaranja, izvođenja ili korištenja njihovih autorskih djela ili izvedaba PDV po stopi od13%. Ta se stopa PDV-a primjenjuje bez obzira na to primaju li honorare neposredno od isplatitelja ili putem organizacije za kolektivno ostvarivanje. Ista stopa PDV-a od 13% se primjenjuje i na one koji su organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava putem punomoći ovlastili da za njih ostvaruje prava iako nisu njeni članovi. Rečene odgovarajuće organizacije su: Društvo hrvatskih književnika (DHK) za književnike i dramske pisce, Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) za pisce novinare, Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) za pisce scenarija, Hrvatsko društvo skladatelja(HDS) za skladatelje te Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) za umjetnike izvođače.
Ako su opisani pisci, skladatelji i umjetnici izvođači svoja autorska ili izvođačka prava ugovorom ili drugim pravnim poslom ustupili nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, na raspolaganja tim pravima od strane tih drugih pravnih ili fizičkih osoba također se obračunava PDV po stopi od 13%. lsto se primjenjuje i na one pravne i fizičke osobe koje su autorska ili izvođačka prava stekle na temelju zakona ili nasljeđivanjem.
Naposljetku, na sve usluge isporuke autorskih i izvođačkih prava koje pružaju gore nabrojane organizacije za kolektivno ostvarivanje naplaćuje se PDV u iznosu od 13%.“
Prema tome usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi Društva hrvatskih književnika (DHK) za književnike i dramske pisce, Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) za pisce novinare, Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) za pisce scenarija, Hrvatskog društva skladatelja (HDS) za skladatelje te Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) za umjetnike izvođače podliježu oporezivanju PDV-om po stopi od 13%.“

CDK

Centralna dimenzija kulture

Kako smo se upoznali s neizravnim porezima PDV-om i posebnim porezom trošarinom – akcizom, u grupi neizravnih poreza treba još spomenuti carinu.
U 16. i 17. stoljeću svoj vrhunac doživljava ekonomski pravac „Merkantilizam“. Njegova bit je u teoriji povećanja novčane mase u državi i sprječavanje odljeva bogatstva izvan države. Tako tada kao instrument vanjskotrgovinske politike nastaju carine. Iako je kao ideja nastala u Francuskoj, odmah su je prihvatile i brojne druge države između ostalih i Engleska, Njemačka, Italija, Španjolska, Nizozemska. Carinama su u starom i srednjem vijeku prethodile „Daće“ koje su ubirali vladari, gradovi i crkva.
U početku, cilj uvođenja carina bio je smanjenje opsega uvoza, odnosno potpuno sprječavanje uvoza određenih proizvoda i usluga radi smanjivanja odljeva bogatstva iz države. Kasnije se cilj proširio i na stimulaciju kao i zaštitu domaće proizvodnje.
Carine se pojavljuju u tri oblika kao uvozne carine, izvozne carine i tranzitne carine, a određuju se postotkom ili fiksnim iznosom po jedinici mjere.
U studenom 2000. godine, Hrvatska je postala punopravna članica WTO-a (World Trade Organization) čiji je osnovni cilj znatno snižavanje carina i što lakša, slobodnija i pravednija međunarodna trgovina. Ulaskom Hrvatske u EU znači da carinska tijela svih 28 zemalja EU zajednički djeluju kao jedno carinsko tijelo na svu robu koja se uvozi na njihovo državno područje iz ostatka svijeta primjenjujući iste carinske tarife, a u međusobnoj unutarnjoj trgovini članica EU ne primjenjuju se nikakve tarife, što znači da se carina ne naplaćuje kada se roba prevozi iz jedne države članice u drugu državu članicu EU.
Inače, samo za informaciju, sličan učinak kao carine imaju i „Kvote“ (količinska ograničenja uvoza).
A sada malo o izravnim porezima.

CDK

Centralna dimenzija kulture

Pisati o porezima vrlo je dosadna tema, ali nimalo nije dosadno kad poreze treba platiti. Tada to postaje „zabava“ na granici najluđih adrenalinskih igrica. Davno je netko izrekao: „ Gore od plaćanja poreza je samo ako nemaš porez za platiti“, aludirajući pri tom vjerojatno na porez koji se plaća na ostvareni prihod od rada – porez na dohodak ili porez na dobit, jer stvarno je teško ako nemamo primanja i neki oblik zarade koji su dovoljno visoki da se na njih plati i „nešto“ poreza.
Međutim, u stvarnosti poreze ne možemo izbjeći ni tada jer smo porezima izloženi u svakom trenutku i na svakom mjestu pa čak i beskućnik koji živi pod mostom ili na klupi u parku. Od svake isprošene „nažicane“ kune, što god kupio, bilo to nešto za staviti „pod zub“, nešto „mekše“ ili „žešće“ pa i najjeftiniji „kiseliš“ za popiti ili ako sve želi pretvoriti u dim pa kupi najsmrdljivije cigarete, prvi porez koji sigurno plaća to je neizravni PDV, a tu je i eventualno drugi neizravni porez a to su trošarine.
Znači, od 1 primljene kune čak i beskućnik najčešće plati 0,20 lipa PDV-a ako ne računamo namirnice koje imaju sniženu stopu PDV-a pa živi samo od kruha, mlijeka i … igara, a za onaj „kiseliš“ i „dim“ plati dodatno i trošarinu, odnosno poseban porez koji je ugrađen u cijenu proizvoda prije PDV-a.
Posebnim porezima - trošarinom tj. akcizom, oporezuje se promet određenih proizvoda kao što su naftni derivati, energenti te električna energija, alkohol, alkoholna pića i pivo, kava i sva bezalkoholna pića, sve vrste duhanskih proizvoda, motorna vozila, plovila i zrakoplovi, ostali luksuzni proizvodi, a posljednja uvedena trošarina je na premije osiguranja od automobilske odgovornosti kao i premije kasko osiguranja cestovnih motornih vozila.
Tu svakako nije kraj zabavi zvanoj „plaćanje poreza“! …

CDK

Centralna dimenzija kulture

Dakle, sada jedno pojednostavljeno stručno pojašnjenja PDV-a.
Porez na promet je oporezivanje prometa proizvoda i obavljanja usluga koji se izvršavaju uz naknadu. Dijeli se na opći porez na promet i na pojedinačne poreze na promet, odnosno na trošarine tj. akcize.
PDV (porez na dodanu vrijednost) jedna je od varijanti općeg poreza na promet ili stručno definiran kao neto svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali značajno je da se obračunava samo na iznos dodane vrijednosti koja se oblikovala u toj fazi. Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvoda i usluga, te vrijednosti troškova kojima su ti proizvodi i usluge nastali.
Postoje tri različita oblika poreza na dodanu vrijednost, a to su proizvodni, dohodovni i potrošni oblik poreza na dodanu vrijednost.
Proizvodni oblik PDV-a je u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
Dohodovni oblika PDV-a dozvoljava odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
Potrošni oblik PDV-a dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije prilikom prodaje.
Svaki oblik može se zasnivati na načelu podrijetla ili načelu odredišta.
Iznos PDV-a može se izračunati prema tri različite metode, a to su metoda zbrajanja, metoda oduzimanja i kreditna metoda.
I konačno.
Kreditna metoda se smatra najboljom metodom, pa se u zemljama Europske unije kao i u većem broju ostalih zemalja primjenjuje potrošni oblik poreza na dodanu vrijednost, prema načelu odredišta, a iznos porezne obveze izračunava se pomoću kreditne metode koja omogućuje odbitak pretporeza.
Glavna značajka općeg poreza na promet, bez obzira na njegov oblik, je da porezni teret snosi krajnji kupac.

CDK

Centralna dimenzija kulture

Porezi, porezi, porezi …
Brojne su teorije i definicije o tome što je porez i čemu porez služi. Primarno je porez instrument pomoću kojeg država prikuplja potrebna sredstva za financiranje državnih potreba bilo to financiranje državnog aparata (vlast, vojska, policija,…), odgoja i obrazovanja, financiranje određenih socijalnih davanja, financiranje određenih infrastrukturnih projekata ili davanje poticaja i subvencija. Porez je ujedno i najvažniji instrument kojim se državna vlast bori protiv sive ekonomije.
Stari su koliko i civilizacija jer nema niti jedne civilizacije koja nije ubirala poreze. Prva saznanja datiraju vezano za prvu visokorazvijenu civilizaciju prije šest tisuća godina u Sumeru, na plodnoj ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa, na području južne Mezopotamije današnjeg Iraka. Buđenje civilizacije, ali i buđenje poreza, zabilježeno je zašiljenom trskom klinastim pismom na glinenim pločicama iskopanim u Sumeru. Tadašnji tamošnji stanovnici prihvatili su poreze za izdržavanje u vrijeme velikog rata, ali kad je rat završio, vladari gradova-država više se nisu htjeli odreći svoje slatke povlastice oporezivanja i porezi su ostali. Od tadašnjih vremena porezi nisu nikada ukinuti, te su tijekom povijesti samo sve više dobivali na važnosti.
Za velikih ratova obično su se vrtoglavo povećavali, a nakon završetka rata najčešće se nisu vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. No i u mirnodopskim se godinama visina poreza povećava.
Porezi se dijele:
- prema vrsti porezne osnovice (npr. porez na dohodak, porez na potrošnju)
- prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (npr. državni porezi, lokalni porezi)
- prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. progresivni ili regresivni porezi).
Najčešće se ipak spominje podjela na izravne i neizravne poreze.
Izravne poreze uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac u državni proračun. To su npr., porez na dohodak koji plaćamo iz plaće, autorskog honorara ili obrta, porez na dobit koji plaćaju tvrtke.
Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni proračun, već ih najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV).

CDK

Centralna dimenzija kulture

Pravi računovođa je visoko obrazovani stručnjak ekonomskih znanosti smjera računovodstvo i financije. Odlično poznaje sve propise i zakone koji se odnose na njegovo područje rada te ih zna primijeniti s maksimalnim učinkom isplativosti. On planira, analizira i vodi vaše financijsko poslovanje uz pronalaženje optimalnih poreznih modela. Savjetuje vas kako unaprijediti poslovanje da osigurate maksimum financijske koristi te vas pravovremeno upozorava na eventualne opasnosti, nepravilnosti i propuste. Računovođa ažurno prati vaše poslovanje i u svakom trenutku zna kakvo vam je stanje, kako trenutno poslujete i zna pravovremeno prepoznati bit problema. Upravo je on taj koji zaključuje vaše financijsko poslovanje na kraju poslovne godine, sastavlja financijska izvješća, bilancu, račun dobiti i gubitka te bilješke.
Utrošeno vrijeme na angažmanu oko vašeg poslovanja uz visoko stručno znanje i konstantnu edukaciju razlikuju cijenu usluga računovođe od knjigovođe. Međutim, svaka vrijednost uložena u dobrog računovođu ili računovodstveni servis je itekako dugoročno isplativa investicija koja se u međuvremenu višestruko vraća i sama sebe isplaćuje.
Zato, svaka ozbiljnija tvrtka, obrt ili knjigovodstveni servis koji pružaju financijske usluge, trebali bi imati najmanje jednog zaposlenog pravog računovođu da bi mogli pružati računovodstvene usluge.
Dobro promislite prije nego odlučite kome ćete povjeriti svoje poslovanje!

CDK

Centralna dimenzija kulture

Koja je prednost obavljanja samostalne djelatnosti?
Kada primate honorare po odbitku (vaš poslodavac od bruto iznosa vašeg honorara u vaše ime uplaćuje doprinose, porez i prirez direktno u proračun, a neto iznos eventualno uvećan za PDV ako ste upisani u Registar PDV-a, isplaćuje na vaš žiro-račun), tada često poslodavac, da li zbog neznanja ili nesigurnosti, ne zna kako definirati posao za koji vas je angažirao pa ne primjenjuje obračun umjetničkog honorara nego umjesto toga obračunava autorski honorar. Time nije napravio nikakvu pogrešku prema Zakonu, ali je vas zakinuo - dobili ste manji iznos neto honorara. U takvom slučaju više ne možete naknadno primijeniti pravo na neoporezivi iznos primitka za umjetničko djelo u visini 25% i tako ste izgubili značajan dio svoje zarade.
Isto tako ako primate honorare po odbitku, ne možete prodavati svoja djela ili usluge direktno fizičkim osobama ili putem svog „web shop-a“. Da ne spominjemo gubitke ako primate honorare iz inozemstva.
Dakle, upisom u RPO (Registar poreznih obveznika po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti) stekli ste pravo da možete svoju djelatnost obavljati ravnopravno kao i svaka druga pravna osoba. To prvo podrazumijeva da svoj dohodak utvrđujete putem poslovnih knjiga, što znači da za svaki primitak ispostavljate račun bez obzira da li poslovali s domaćim ili stranim partnerima, fizičkim ili pravnim osobama, iz svoje sobe, studija, ateljea ili preko interneta, te da primate bruto iznos na svoj žiro račun, a porez i prirez plaćate na osnovicu koja predstavlja razliku između svih vaših primitaka i svih vaših troškova. Naravno, i imate pravo na umanjenje primitka za 25% neoporezivog dijela na ime umjetničkog djela temeljem kumulativne potvrde vaše strukovne udruge na kraju poslovne godine.
Da bi sve to bilo pravilno obrađeno i da iz svega toga iskoristite najviše još vam je samo potreban prvorazredni računovođa!

CDK

Centralna dimenzija kulture

Samostalna djelatnost umjetnik, novinar, arhitekta ili sl., registrira se na vrlo jednostavan način i ne podrazumijeva nikakve dodatne troškove prilikom same registracije. Dovoljno je ispuniti obrazac RPO koji možete skinuti i s internetskih stranica porezne uprave i popunjenoga podnijeti nadležnoj poreznoj upravi prema adresi iz važeće osobne iskaznice. Radi određivanja visine minimalnog iznosa obveznih doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i zbog dobivanja matičnog broja državnog zavoda za statistiku, potrebno je da ste član barem jedne strukovne udruge uz koju ćete vezati svoju osnovnu djelatnost. Ako se radi o umjetničkoj udruzi koju priznaje Ministarstvo kulture, što možete provjeriti na internetskim stranicama Ministarstva kulture, tada ćete ostvarivati i pravo na 25% neoporezivog iznosa umjetničkog primitka za svaki primljeni bruto honorar po osnovu te djelatnosti. Ako samostalnu djelatnost registrirate uz obavljanje posla u stalnom radnom odnosu, onda i za vas vrijede ista pravila, osim što nećete plaćati mjesečni iznos obveznih doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, budući da to već plaćate iz radnog odnosa, nego ćete prilikom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak dobiti i izračun razlike za uplatu obveznih doprinosa.
Samostalnu djelatnost možete odjaviti u bilo kojem trenutku bez naknadnih troškova, s obvezom da podmirite sve svoje obveze nastale za vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti. Odjava samostalne djelatnosti provodi se temeljem istog obrasca RPO koji podnašate pripadajućoj ispostavi porezne uprave.

CDK

Centralna dimenzija kulture

Ako ste umjetnik, kulturni djelatnik ili kreativac koji prima honorare po odbitku, to znači da vaš poslodavac od bruto iznosa vašeg honorara u vaše ime uplaćuje doprinose, porez i prirez direktno u proračun, a neto iznos (eventualno uvećan za PDV ako ste upisani u Registar PDV-a) isplaćuje na vaš žiro-račun.
Na kraju poslovne godine, kada Porezna uprava izračuna vašu godišnju poreznu osnovicu, često se ostvari neki povrat dijela tako uplaćenog poreza. Međutim, to nije novonastala vrijednost, nego to je dio od vašeg bruto honorara. Dakle novac koji ste već zaradili, ali je privremeno bio beskamatno na raspolaganju proračuna i sad vam se vraća kao „povrat više uplaćenog poreza“. Ponekad se dogodi i iznenađenje! Da li zbog drugih dohodaka ili neispravno uplaćenih obveza vašeg poslodavca pa po Rješenju Porezne uprave neplanirano morate nadoplatiti razliku poreza i prireza. U svakom slučaju ako ne primate simbolične iznose honorara, to nije najbolji način kako da ostvarujete svoj godišnji dohodak. Dodatni nedostatak takvog načina poslovanja je što tako možete surađivati isključivo s pravnim osobama (tvrtke, ustanove, obrti, državna i gradska uprava, …), ali ne i s fizičkim osobama.
Bilo da honorare primate kao isključivo jedini primitak ili ste uz to i u nekom radnom odnosu, postoji mogućnost da primate honorare u bruto iznosu i da sami utječete na iznos poreza i prireza koje ćete plaćati. U takvim okolnostima vaš godišnji dohodak je u većini slučajeva značajno veći, a i cijelo vrijeme raspolažete s bruto iznosom na svom žiro-računu. Ako već imate registrirani d.o.o. ili umjetničku organizaciju, još uvijek niste riješili kvalitetno vaš osobni primitak. Za to je potrebno da prijavite obavljanje samostalne djelatnosti.

KONTAKT

Slovenska 8, 10000 Zagreb

01 390 99 00

01 390 99 01

099 390 99 00

UPIT

Minimalno 5 znakova



Minimalno 10 znakova

*Polja označena zvjezdicom su obavezna